Hipoteza o sreći

HIPOTEZA O SREĆI

Prvi dan proljeća, Svjetski dan sreće, prvi topli i sunčani dani… to su samo neki od povoda za dobar i radostan osjećaj.

Nama dobar osjećaj pruža koristan rad kojeg radimo pa bismo htjeli dio toga prenijeti i vama: imali smo čast i priliku sudjelovati u prijevodu knjige „Hipoteza o sreći“ autora Jonathana Haidta. Da bi vam uljepšali dan i potakli na daljnje širenje dobrih misli donosimo isječak iz 8. poglavlja…

Jonathan Haidt : „Hipoteza o sreći“ – isječak iz 8. poglavlja

Sv. Pavao citira Isusa koji je rekao da je „blagoslovljenije davati nego primati“. Jedno od tumačenja značenja riječi „blagosloviti“ jest „darovati nekome radost ili blagostanje“. Daruje li pomaganje drugima zaista radost ili blagostanje pomagaču? Nemam dokaza za to da altruisti dobijaju novac za svoj altruizam, ali dokazi pokazuju da često dobijaju radost. Ljudi koji dobrovoljno rade sretniji su i zdraviji nego oni koji ne rade, no kao i uvijek trebamo se uhvatiti ukoštac s problemom obrnute korelacije: prirodno radosni ljudi su jednostavno ljubazniji sami po sebi, tako da njihov dobrovoljni rad može biti posljedica njihove radosti a ne njezin uzrok. Hipoteza radosti kao uzroka dobila je izravnu podršku kada je psihologinja Alice Isen hodajući po Philadelphiji ostavljala kovanice u javnim govornicama. Ljudi koji su pri korištenju govornica nalazili ostavljene kovanice više su pomagali osobama koje bi ispustile zavežljaj papira (pažljivo izvedeno odmah nakon izlaska osobe iz govornice) nego ljudi koji su koristili telefone u kojima nije bilo zaostalih kovanica. Isen je napravila više malih gesti ljubaznosti nego bilo koji drugi psiholog: dijelila je kolačiće, vrećice sa slatkišima, pakete uredskog pribora, manipulirala je ishodima video igara (da bi igrači pobijedili), te pokazivala ljudima vesele slike, uvijek s istim ishodom: radosni ljudi bili su ljubazniji i više raspoloženi pomoći nego oni u kontrolnim skupinama.

Ipak, ono što trebamo pronaći jest obratni učinak: kada altruistična ponašanja izravno uzrokuju radost i/ili druge dugoročne koristi. Govori li američki Crveni križ istinu kada kaže „dajte krv i osjetit ćete da je to dobro“? Psihologinja Jane Piliavin proučavala je darovatelje krvi do tančina i pronašla da darivanje krvi zaista čini da se ljudi osjećaju dobro i da se osjećaju dobro u vezi sa sobom. Piliavin je pregledala opsežnu literaturu u vezi sa svim vrstama dobrovoljnog rada i zaključila da pomaganje drugima pomaže samom pomagaču, no na složene načine koji ovise o životnom trenutku u kojem se osoba nalazi. Istraživanje o „učenju uslužnosti“ u kojem većinom srednjoškolci dobrovoljno rade, te u sklopu nastave imaju grupna razmatranja o tome što rade, pruža nam jasne rezultate: smanjeno prijestupništvo i poteškoće u ponašanju, povećano uključivanje u građanske aktivnosti, te jače stremljenje pozitivnim društvenim vrijednostima. Ipak, čini se da ovi programi nemaju puno utjecaja na samopouzdanje ili radost uključene mladeži. S odraslima je priča nešto drugačija. Logitudinalno istraživanje koje je na tisućama ljudi pratilo dobrovoljni rad i dobrobit tijekom više godina pokazalo je uzročnu vezu: kada je osoba radila više dobrovoljnog rada svi su pokazatelji radosti i dobrobiti porasli (u prosjeku) i ostali visoko sve dok je dobrovoljni rad bio dio života te osobe. Vremešne osobe imaju čak i više koristi od ostalih odraslih, osobito kada im dobrovoljni rad uključuje izravno pomaganje drugima ili rad kroz religioznu organizaciju. Koristi dobrovoljnog rada za starije su toliko velike da se čak vide i u poboljšanom zdravlju, te dužem življenju. Obrađujući podatke velike longitudinalne studije starijih vjenčanih parova Stephanie Brown i njezini kolege s University of Michigan pronašli su zapanjujući dokaz tih učinaka. Oni koji su izvjestili da pružaju više pomoći supružnicima, prijateljima i rođacima duže su živjeli od onih koji su davali manje (čak i uz kontroliranje čimbenika kao što je zdravlje na početku perioda istraživanja), dok količina primljene pomoći nije imala utjecaja na dugovječnost. Brownin nalaz jasno pokazuje da, barem za osobe u godinama, zaista više blagoslova nosi davanje nego primanje.

Izdavač: Medicinska naklada, 2014.