Godišnji odmor-što kaže znanost?

Godišnji odmor-što kaže znanost?

 „Nemoguće je uživati u odmoru ako se prije dobro ne umorite“, rekao je književnik Jerome K. Jerome.  Postoji puno istraživanja koja se bave temom rada i učinka, međutim studije koje se bave temom odmora, pogotovo u smislu godišnjih odmora, nisu toliko brojna. Ipak, zaključci takvih istraživanja su zanimljivi. Rezultati su pokazali da je ljudima rad jako važan i provodimo manje godišnjeg odmora nego što nam pripada. Većina ljudi doživljava godišnji odmor kao vrstu „bijega“ ali samo neki uspijevaju u toj transformaciji iz radne rutine u odmor.

Smatra se da se tek 20% zaposlenika aktivno odmara ne vodeći računa o radnim zadacima. Većina je opterećena problemima s posla i taj psihološki teret kontinuirano nosi sa sobom. Radoholičari, kao posebna skupina, vide godišnji odmor kao priliku za nadoknadu zaostataka u poslu ili jednostavno kreiraju novi posao. Ljudi koji najviše uživaju u godišnjem odmoru su oni koji najviše uživaju u poslu, a oni koji ne nalaze zadovoljstvo u svom poslu, najčešće ga niti ne nalaze na odmoru.

Ljudi se razlikuju u načinu kako doživljaju svoj odmor. Taj doživljaj nije isti tijekom cijelog života,  ovisi o dobi i konkretnoj životnoj fazi. Ljudima se mijenjaju životni ciljevi, očekivanja i životno iskustvo im je drugačije. Motivi za odlazak na odmor su sljedeći:

  •       Socijalni – ljudi imaju potrebu za socijalnom interakcijom, stoga vide putovanja kao priliku za jačanje međusobnih odnosa, obiteljskih i prijateljskih, te priliku za upoznavanje novih ljudi. Takva motivacija je češća kod mlađih ljudi
  •       Intelektualni – odmor se doživljava kao prilika za otkrivanje novih poticaja, mjesta, stvaranje novih doživljaja, iskustava, učenje novih informacija o svijetu i životu
  •       Razvoj kompetencija – ljude zanima koliko su vješti u određenim aktivnostima ili sportovima. To može biti razlog zašto neke osobe vole odabrati natjecanja ili (ekstremne) sportove kao svoj način provođenja slobodnog vremena
  •       Bijeg (izbjegavanje podražaja/informacija) – neki ljudi pak preferiraju za vrijeme godišnjih odmora otići iz grada na primjerice, osamljeni otok jer su zasićeni svakodnevnim „bombardiranjem“ informacijama i biraju okolinu koja je smirujuća, mjesta gdje nema puno ljudi, daleko od gradske gužve, ponekad i od civilizacije
  •       Traženje ugode – godišnji odmor može biti izvor zadovoljstva, stoga se neki ljudi odlučuju za odmor u spa-centru, na egzotičnom otočju ili nekom drugom mjestu gdje smatraju da mogu u potpunosti uživati
  •       Oporavak – neki ljudi osjećaju da su puno radili, da su fizički ili psihički iscrpljeni i imaju potrebu „napuniti baterije“. Njihov motiv je povratiti izgubljenu energiju
  •       Ambicija – ova vrsta motivacija se sreće nešto rjeđe i to najčešće među mlađom populacijom. Ljudi koji nastoje biti vrlo uspješni u svom poslu doživljavaju praznike kao priliku za učenje znanja i vještina koje im kasnije u praksi mogu koristiti. Stoga znaju odabrati u programu svog odmora učenje stranog jezika, ljetnu školu, stručne edukacije i sl.

                  

 Bilo da smo proveli svoj odmor na prelijepom otoku ili uređujući novi stan, prije ili kasnije moramo se vratiti na posao ili drugim obavezama. U tom trenutku vjerojatna je pojava post-praznične depresije ili blues-a. Ona se javlja kad se vratimo s duljeg godišnjeg odmora, a  jača je što je odmor bio ljepši i dulji. Post-praznični blues se javlja jer čeznemo za iskustvima koje smo doživjeli u razdoblju opuštanja i zabave. Simptomi mogu biti umor, gubitak apetita, jak osjećaj nostalgije, anksioznost, bezvoljnost i smanjen interes za uobičajene aktivnosti. Jet lag ili sindrom vremenske zone mogu još pojačati taj osjećaj.

Iako post-praznični blues može biti intenzivan, dobra je vijest da traje kratko, svega nekoliko dana, ili u ekstremnijim slučajevima onoliko dugo koliko je trajao sam odmor. Postupno se smanjuje nakon povratka i prestaje vraćanjem u svakodnevnu rutinu. Najlakše se prebrodi tako da iskustva s odmora podijelimo s obitelji, prijateljima i kolegama te da gledamo fotografije i suvenire s dragog nam mjesta. Evo još nekoliko savjeta kako se lakše nositi s post-prazničnim blues-om:

  •       Ostati što dulje u raspoloženju koje je bilo tijekom godišnjeg odmora – ne smijemo dopustiti pesimizmu ili žaljenju da prevladaju našim raspoloženjem. To ćemo najlakše postići tako da se bavimo aktivnostima kojima smo se bavili tijekom odmora: ukoliko nas je veselilo plivanje, možemo tjedno odvojiti sat vremena za plivanje u sportskom centru ili pak ako nas je radovalo fotografiranje, i dalje možemo slikati zanimljive motive, iako tema više neće možda biti more i planinski vrhunci nego vedute ili prigradski motivi.
  •       Češće koristiti kratke stanke – kad se vratimo na posao nakon duljeg izbivanja, vrlo je vjerojatno da će nas dočekati više posla nego inače. Bitno je ne upasti odmah u užurbani način života nego si dopustiti nekoliko minuta pauze koju ćemo iskoristiti za kratki razgovor s kolegama, gledanje sunčanog neba ili neku drugu aktivnost koja će nam vratiti energiju i svjesnost da lijepi trenuci nisu isključivo vezani za godišnji odmor.
  •       Družiti se s prijateljima i obitelji – socijalno aktivne osobe osjećaju se puno bolje jer intenzivniji socijalni život smanjuje negativne i nostalgične misli. Prijateljske inicijative i pozivi prirodni su neprijatelji anksioznosti.
  •       Uzeti si koji slobodni dan prije zimskih praznika – većina ljudi nakon ljetovanja uzima sljedeće slobodne dane za Božić ili zimski odmor,  što je vremenski dosta daleko. Možda je dobra ideja skratiti „veliki“ godišnji odmor za dan ili dva, pa si onda u međuvremenu priuštiti produljeni vikend kako bi uživali u aktivnostima koje su nas tijekom praznika ispunjavale ili planirati kratko putovanje izvan grada.