Osvojimo li glavni zgoditak na lotu, hoćemo li biti mirni i sretni do kraja života? Posjedovanje novca upravo je ono što nam treba za ostvarenje naših želja, od realizacije egzistencijalnih potreba do ostvarenja zamisli iz mašte. Možemo li, uz osigurana financijska sredstva, očekivati sreću i zadovoljstvo primjereno novim materijalnim okolnostima. Uostalom, što nam o tome kaže današnja znanost: je li novac put do rješenja naših problema i ključ za sreću, pogotovo u ovim recesijskim vremenima?

Jednim recentnim istraživanjem koje je uključivalo više od 30 000 ispitanika u 30 zemalja željelo se ustanoviti u kojoj mjeri ljudi doživljavaju novac kao izvor sreće. Pokazalo se da ljude najviše usrećuje dobro zdravlje, nakon toga vlastiti dom, na trećem mjestu su djeca, zatim zanimljiv posao, a slobodno vrijeme rangirano je na peto mjesto. Nije ustanovljena značajna povezanost između novca i sreće. Važno je napomenuti da je razina sreće bila podjednaka u muškaraca i žena, a na nju nije utjecala ni životna dob ispitanika. Kako to možemo objasniti?

      Odnos prema našim prihodima je relativan. Ne razmišljamo toliko o apsolutnom iznosu naših primanja koliko nas zanima zarađujemo li više od ljudi iz naše okoline. Što su naši prihodi veći, to smo češće okruženi bogatijim ljudima. Stoga uspoređivanje ne ide u „našu korist“ i ne čini nas sretnijima. Rezultati istraživanja su pokazali da dvije osobe koje imaju istu razinu prihoda, a žive u različitim četvrtima nisu jednako sretne. Manje sretnom osjeća se  osoba koji živi u bogatijem kvartu. 

      Materijalne stvari nas ne čine sretnijima. Materijalne stvari imaju samo kratkoročan efekt na osjećaj sreće. Istraživanja su pokazala da ljude više usrećuju doživljena iskustva nego posjedovanje stvari. Primjerice večernji izlazak, susret s novom zanimljivom osobom ili odlazak na koncert  čini nas zadovoljnijima nego kupovina skupe haljine ili novog mobitela.

Tri su razloga zašto iskustveni doživljaji imaju veći učinak na sreću od materijalnog. Prvi razlog je činjenica da se iskustva mijenjaju u našem sjećanju i poprimaju simboličko značenje. Nećemo se prisjećati što smo radili pojedinih dana tijekom prelijepog ljetovanja iz našeg djetinjstva nego ćemo pamtiti određene slike, utiske, osjećaje. Ali, kupujući stvari veće materijalne vrijednosti one u našoj percepciji ne mijenjaju svoje značenje. Teže je o njima razmišljati na apstraktan način i lakše se gube iz sjećanja. Drugi razlog je da se iskustva teže uspoređuju s drugim ljudima, za razliku od uspoređivanja materijalnih dobara. Treće, iznošenje iskustava je društveno prihvatljivije. Ljudi koji pričaju o svojim kupovinama manje su omiljeni od onih koji prepričavaju svoje dogodovštine.

      Ljudi precjenjuju količinu sreće. Primjerice, plan za kupovinu novog auta. Nakon kupnje auta umjesto očekivane velike sreće nastupi i određeni stupanj razočarenja jer se ljudi brzo naviknu na drugačiji standard i novi auto više nije dovoljan. Potrebno je nešto novo za osjećaj sreće. Umjesto preispitivanja činjenice da s novcem možemo kupiti sreću, preispituje se odabir auta. Odmah se kreiraju nova očekivanja i začarani krug kreće ispočetka.

      Više novaca uzrokuje više stresa. Dobro plaćeni poslovi najčešće uključuju veliku odgovornost, bilo da se radi o ljudima koji vode kompanije i svakodnevno se susreću s važnim odlukama, bilo da se radi usko specijalističkom poslu koji katkada uključuje izlaganje opasnosti. Često možemo pročitati članke o ljudima koji su, preko noći, postali izuzetno bogati jer su osvojili milijune na igrama na sreću. I takav veliki dobitak je stres. Nije rijedak slučaj da dobitnici završe u siromaštvu jer se nisu mogli nositi s bogatstvom i očekivanjima drugih. Svakodnevno ih je mučilo druže li se drugi ljudi s njima zbog novca ili zbog njih samih.

Gdje je onda tajna sreće? U drugim ljudima. Istraživanja su pokazala da su ljudi s pet ili više bliskih prijatelja sretniji. Rezultati su također ukazali na činjenicu da su ljudi u dugim, kvalitetnim emocionalnim vezama sretniji od samaca. Najmanje su sretni ljudi u lošim brakovima. Društveno aktivne osobe osjećaju se bolje jer intenzivan socijalni život smanjuje pesimistične misli i tjeskobu. Zajedničko provođenje  vremena s dragim osobama prirodni je neprijatelj anksioznosti. Angažiranost čini ljude sretnijima više nego posjedovanje. Ljudi su motivirani izazovima, pa ako nakon angažmana ostvare cilj, to će ih učiniti još sretnijim.