Proljetna hrana za zdravlje

PROLJETNA PREHRANA

Svake godine nakon karnevala (koji ima različita imena diljem Hrvatske, ali isto značenje – tjeranje sila zime i prizivanje proljeća) nastupa doba korizme. Zimi ljudi nakupe dodatne kilograme, a zimi niti nema svježe hrane. U proljeće se tijelo čisti od teške, zimske hrane i priprema za ljetni režim prehrane. Uz obilje mladih biljaka koje tjeraju svoje klice, pupove i mladice, proljeće je savršeno doba za promišljanje o onome što jedemo.

Šetajući pod prvim sunčanim proljetnim zrakama na tržnici ćemo uočiti obilje svježeg povrća, a na livadama i u šumarcima otkriti blagodati samoniklog jestivog i zdravog bilja. To bilje upravo u proljeće omogućava čišćenje našeg tijela, a uz užitak boravka u prirodi. I životinje jedu te biljke u proljeće kako bi, nakon zimskog sna, dobile snagu i pročistile se.

Na tržnici ćemo naći obilje povrća i bilja, dok ćemo se u prirodi trebati snaći sami. Tu ćemo brati bilje koje poznajemo, a nikako ono nepoznato. Nećemo ubrati cijelu biljku već ćemo joj ostaviti srednji mladi dio da i dalje raste. U slučaju da beremo korijenje, ubrat ćemo samo onoliko koliko je nama potrebno, a ostalo korijenje će nas ubuduće nagraditi obiljem lijepih, zelenih izdanaka. Kako ne bi čupali biljke, poželjno je sa sobom nositi nožić i platnene ili papirnate vrećice jer se u plastičnim vrećicama, pod utjecajem sunčevih zraka, razvijaju drugačiji procesi, a biljka brzo uvene.

Za upotrebu treba brati zelene, zdrave izdanke koje čim prije treba potrošiti (najbolje sirove ukoliko to određena biljka dozvoljava). Biljke ili korijenje za sušenje treba očistiti od zemlje. Nadalje, korijenje za sušenje treba dobro oprati i izrezati na manje komade te staviti na suho, prozračno mjesto. Cvjetovi i listovi se nakon branja prostru po površini za sušenje na suho i prozračno mjesto. Vrlo je važno da bilje nije na direktnom suncu.

Također ćemo obratiti pažnju na lokaciju branja. Nećemo brati uz ceste, parkirališta ili u parkovima već ćemo voditi računa da biljke beremo dalje od naseljenih mjesta i zagađenja. Svatko tko želi šetnje oplemeniti branjem samoniklog bilja, svakako će se prethodno educirati (upoznavanje biljaka i kalendar branja). Evo nekoliko najpoznatijih biljaka:

Kopriva (lat. urtica diodica, folium urticae) Ne postoji oboljenje kod kojeg se ne preporuča kopriva. U proljeće se beru mladi listovi za salatu i variva te za sušenje za čajeve.

Lipa (lat. tilia europaea) Zovu je i svetu drvo. Cvate u lipnju i tada se beru njeni cvjetovi. Dobra je za dišne puteve, nervne bolesti, želudac, crijeva, uro-trakt.

Maslačak (lat. taraxacum officinale) Druga imena su mu divlji radić i gorko zelje. U povijesti je to bio omiljeni cvijet mladih zaljubljenih djevojaka pomoći kojeg su provjeravale voli li ih njihova simpatija ili ne. Maslačak raste na livadama, u vrtovima, na poljima, po šumskim putevima, parkovima, na neobrađenim površinama, među grmljem itd. Cvate u travnju i svibnju. Koristi se cijela biljka. Narodna izreka kaže: „Tamo gdje nema više nikakve nade u liječenju, bolesniku dajte korijen ili sok maslačka“.

Ukoliko se nekoliko dana koristi salata od mladih listova i korijena maslačka, to dovodi do pojačanog mokrenja, otklanja proljetni umor, uređuje probavni sustav, pročisti krv, jetru i bubrege. Ta biljka osvježava, čisti i jača organizam. Može se koristiti u detoksikaciji čitavog organizma. Za salatu možemo pomiješati mlade listove maslačka s drugim jestivim samoniklim biljem kao što su vlasac, divlji poriluk ili cvjetovi ljubičice (za proljetno čišćenje krvi i cijelog organizma).

Medvjeđi luk (lat. allium ursinum) To je vrsta samonikle jestive biljke, srodne s lukom i češnjakom. Svi su dijelovi biljke jestivi. Za jelo se listovi beru do cvatnje, uz napomenu da su najukusniji oni posve mladi, prije izbijanja cvjetne stapke. Medvjeđi luk povećava apetit, povećava izlučivanje probavnih žlijezda, jača motorne funkcije crijeva. Osim toga, biljka ima baktericidno i fungicidno djelovanje.

Šparoga (lat. asparagus officinalis) To je proljetna delicija koja raste u šumarcima uz morsku obalu, a beru se mladi izdanci od ožujka pa sve do svibnja. Svake godine dobiva na sve većoj vrijednosti u gastronomskim krugovima. Mnogi restorani je imaju na svom meniju zbog neobičnog gorkastog okusa i mogućnosti kombiniranja s drugim jelima. Ljekovitost divlje šparuge se odnosi na njezinu sposobnost da diuretski djeluje na mokraćni sustav, ali i čisti čitavi organizam.

Može se se jesti lešo, pržena s jajima ili s raznim povrćem, a mogu se raditi rižoti, krem juhe i salate. Općenito bi stil kuhanja u proljeće trebao biti brz i lagan (parenje, kratko kuhanje, kratko prženje).

I na kraju, evo recepta za fritaju sa šparogama:

Vezicu šparoga očistiti (koristiti samo mekani dio). Sitno se nasjecka luk. U širokoj tavi zagrijte ulje pa na njega bacite luk. Kad omekša i pusti aromu, dodajte mu slaninu izrezanu na rezance. Dok ona porumeni, istucite jaja, posolite ih i popaprite. Izlijte jaja na tavu pa promiješajte. Tada dodajte i vrhove šparoga. Mlade divlje šparoge mogu ići u tavu sirove. Pecite tek toliko da se smjesa poveže, a jaja ostanu kremasta. Dobar tek!

Autorica: Ana Žele, prof. psihologije