U posljednje dvije godine, jedan od najjačih globalnih utjecaja na naše živote je recesija. Svi smo svjesni promjena u svjetskoj i sukladno tome, hrvatskoj ekonomiji. Pazimo na što i kako trošimo, osjećamo se manje sigurnim na radnim mjestima, neke stvari više ne kupujemo, mijenjamo mjesto za godišnji odmor i način provođenja slobodnog vremena. Promijenile su nam se navike, ali i opći osjećaj sigurnosti i mogućnost dugoročnijeg planiranja. Da li krizu možemo shvatiti kao nužno zlo i pričekati da prođe kako bi se vratili starom načinu života ili nam je to prilika da naučimo nešto novo?

Kineska riječ kriza se sastoji od dva simbola: jedan označava opasnost, a drugi mogućnost, priliku. Slično možemo shvatiti i recesiju. Možemo je doživjeti kao globalni problem koji utječe na naš novčanik i psihološku dobrobit, ali je možemo i shvatiti kao priliku da naučimo nešto novo, da ojačamo i otkrijemo unutarnje snage za koje nismo niti znali da postoje. Ako se i samo prisjetimo situacija u kojima smo naučili važe životne lekcije, složit ćemo se da su to većinom bile situacije koje su nam bile teške. Bez obzira na težinu, poslije možemo reći da smo stekli neprocjenjivo iskustvo koje nam je okrenulo život u pozitivnom pravcu.

Slično razmišlja i znanost. Istraživanja su pokazala da čak i traumatski događaji mogu rezultirati post-traumatskim rastom tj. pozitivnim promjenama. Ne mora biti sve tako crno, kao što se nama ponekad čini na prvi pogled. Svaka kriza, pa i ova recesija, jest prilika za osobni rast i razvoj. Evo nekoliko pozitivnih učenja ili prilika koje nam nudi kriza:

      Promjena životne filozofije i uživanje u malim stvarima – nakon faza krize, ljudi obično preslaguju sustav vrijednosti. Primjerice, ako smo većinu energije ulagali u posao i karijeru, a obitelj nam se „podrazumijevala“, nakon otkaza odjednom shvatimo kako naš više ispunjava prijepodne provedeno s djetetom u parku nego uspješni pregovori s inozemnim dobavljačem. Naime, iznenadni gubitak na jednom planu života kao da jače osvijetli druga područja života i stavi ih u prvi plan. Otkrivaju se nove radosti i izvori životne energije.

Recesija ima tendenciju pomicanja naglaska s materijalnog na duhovno. Primjerice, ako nam je prije bilo važnije provesti praznike na egzotičnoj destinaciji, sad kad za to nemamo sredstava, orijentiramo se na odabir zaista dobrog društva kako bi se doista odmorili. Financijska skučenost nas usmjerava na uživanje u iskustvima, ljudima, doživljajima, više nego u materijalnim stvarima. Postajemo svjesni kako su naše granice uže i više se radujemo malim stvarima, kao zalasku sunca ili osmjehu nepoznatog djeteta.

      Učenje o prioritetima – financijske restrikcije nas uče postavljati prioritete i prvo riješiti važne stvari. Na primjer, prije smo kupovali u samoposluzi bez popisa. Šetali bi se kroz dućan, uzeli s polica ono što nam se učinilo zgodnim i na kraju bi završili kupovinu s dvostruko više stvari nego što nam treba. Zbog recesije i ograničenih troškova, sada prije kupovine napravimo popis i kupujemo isključivo ono što nam doista treba, od najvažnijeg prema manje važnom. Upravljanje prioritetima je važna stavka u životu, uči nas kako se fokusirati na bitno i ne trošiti novac ili vrijeme nepotrebno. Upravljati prioritetima znači upravljati vlastitim vremenom i novčanikom.

      Jačanje slike o sebi – kriza nas na neki način natjera boriti se. Tijekom borbe shvatimo da smo jači nego što nam se prije činilo. Dok ne osjetimo određene situacije, naša se slika o sebi u tom području bazira na pretpostavkama i prošlom iskustvu. Kad zagrizemo u situaciju, spoznamo kako smo jači i otporniji, kako imamo više podrške od obitelji ili prijatelja. S druge strane, lakše prihvaćamo vlastita ograničenja i ranjivost.

      Kreativnost – sigurno je svatko od nas čuo za barem jedan primjer osobe koja je nakon otkaza pokrenula vlastitu tvrtku jer se odlučila konačno i profesionalno baviti djelatnošću koja joj je prije bila hobi. Ili pak za primjer osobe koja je nakon otkaza otkrila nove talente kojih prije nije bila svjesna – kuhanje, eko turizam, dizajn, cvijeće itd. Taj interes je pretvorila u buduće uspješno poslovanje. Možemo reći da nas stjecaj okolnosti potiče na otvaranje novih, kreativnih mogućnosti.

      Senzibilnost za druge ljude – u krizi se ljudi više nego ikad okreću jednu drugima. Možemo slobodno reći kako međuljudski odnosi jačaju. Ljudi više pažnje posvećuju obitelji i prijateljima. Jača međusobno razumijevanje i spremnost za pomoć.

Na kraju, možemo se prisjetiti narodne izreke koja kaže da kad se jedna vrata zatvore, druga se otvore. Uvijek je kraj nečega ujedno i početak nečeg novog. Važno je biti optimističan i hrabro prihvatiti nove izazove. Trebamo biti budni, uočiti priliku i prepustiti se s povjerenjem novim iskustvima. Promjena je dobra jer donosi novu energiju, unutarnju psihološku stabilnost i vjeru u sebe.